KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 12. rujna 2024.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti kamatnu stopu na novčani depozit, odnosno stopu kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, za 25 baznih bodova. Na temelju nove ocjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike sada je primjereno poduzeti sljedeći korak u ublažavanju restriktivnosti monetarne politike.

Novi podatci o inflaciji uglavnom su u skladu s očekivanjima i najnovije projekcije stručnjaka ESB‑a potvrđuju prethodnu ocjenu inflacijskih izgleda. Stručnjaci predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,5 % u 2024., 2,2 % u 2025. i 1,9 % u 2026., što je u skladu s lipanjskim projekcijama. Očekuje se da će inflacija ponovno porasti u nastavku godine, djelomično zato što prethodna velika smanjenja cijena energije više neće biti obuhvaćena izračunom godišnjih stopa. Inflacija bi se potom trebala smanjivati prema ciljnoj razini u drugoj polovici sljedeće godine. Projekcije temeljne inflacije za 2024. i 2025. revidirane su blago naviše jer je inflacija cijena usluga viša od očekivane. No stručnjaci i dalje očekuju ubrzan pad temeljne inflacije, s 2,9 % ove godine na 2,3 % u 2025. i 2,0 % u 2026.

Domaća inflacija i dalje je visoka jer se nastavlja povećani rast plaća. Međutim, pritisci troškova rada sve su umjereniji i dobit djelomično neutralizira utjecaj većih plaća na inflaciju. Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni a gospodarska aktivnost i dalje je slaba zbog slabe osobne potrošnje i ulaganja. Stručnjaci ESB‑a predviđaju da će gospodarska aktivnost rasti po stopi od 0,8 % u 2024., 1,3 % u 2025. i 1,5 % u 2026. Riječ je o blagoj reviziji naniže u odnosu na lipanjske projekcije, koja uglavnom proizlazi iz slabijeg doprinosa domaće potražnje u sljedećih nekoliko tromjesečja.

Odlučno se zalažemo za skori povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom ćemo sastanku nastaviti primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama. Kao što je najavljeno 13. ožujka 2024., 18. rujna počet će se primjenjivati određene izmjene operativnog okvira za provedbu monetarne politike. U skladu s tim, razlika između kamatne stope za glavne operacije refinanciranja i stope na novčani depozit iznosit će 15 baznih bodova. Razlika između stope za mogućnost posudbe na kraju dana i stope za glavne operacije refinanciranja neće se mijenjati i iznosit će 25 baznih bodova.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarska aktivnost, koja je u prvom tromjesečju rasla po stopi od 0,3 %, u drugom je tromjesečju rasla po stopi od 0,2 %, što je manje nego što je predviđeno u prethodnim projekcijama. Najveći doprinos rastu dali su neto izvoz i državna potrošnja. Privatna domaća potražnja smanjila se u uvjetima smanjenja potrošnje kućanstava, poslovnih ulaganja i ulaganja u stambene nekretnine. Doprinos usluga rastu bio je pozitivan, a doprinos industrije i građevinarstva negativan. Prema anketnim pokazateljima na oporavak i dalje utječu određeni negativni činitelji.

Očekujemo da će oporavak jačati s vremenom jer će rast realnih dohodaka omogućiti veću potrošnju kućanstava. Postupno slabljenje utjecaja restriktivne monetarne politike trebalo bi pridonijeti potrošnji i ulaganju. Oporavku bi i dalje trebao pridonositi izvoz usporedno s rastom globalne potražnje.

Tržište rada i dalje je otporno. Stopa nezaposlenosti u srpnju je ostala uglavnom nepromijenjena i iznosila 6,4 %. Istodobno se rast zaposlenosti, koji je u prvom tromjesečju iznosio 0,3 %, usporio na 0,2 % u drugom tromjesečju. Novi anketni pokazatelji upućuju na zaključak da je potražnja za radnom snagom sve umjerenija i da se stopa slobodnih radnih mjesta smanjila na razine bliže onima zabilježenima prije pandemije.

Fiskalne i strukturne politike trebale bi biti usmjerene na povećanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, što bi pridonijelo povećanju potencijalnog rasta i smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju. U izvješću o budućnosti europske konkurentnosti Marija Draghija i izvješću o osnaživanju jedinstvenog tržišta Enrica Lette ističe se hitna potreba za reformom i predlažu koraci kojima će se ona postići. Provedba revidiranog okvira gospodarskog upravljanja EU‑a u cijelosti, transparentno i bez odgode pomoći će vladama u održivom smanjivanju proračunskog manjka i omjera duga i BDP‑a. Vlade bi sad trebale odlučno krenuti u tom smjeru u srednjoročnim planovima fiskalnih i strukturnih politika.

Inflacija

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja inflacija smanjila se s 2,6 % u srpnju na 2,2 % u kolovozu. Cijene energije, koje su prethodnog mjeseca porasle po godišnjoj stopi od 1,2 %, smanjile su se po godišnjoj stopi od 3,0 %. Inflacija cijena hrane blago je porasla u kolovozu, i to na 2,4 %. Inflacija cijena robe i inflacija cijena usluga kretale su se u suprotnim smjerovima. Inflacija cijena robe smanjila se s 0,7 % u srpnju na 0,4 %, a inflacija cijena usluga porasla je s 4,0 % na 4,2 %.

Većina mjera temeljne inflacije u srpnju je uglavnom ostala nepromijenjena. Domaća inflacija tek se blago smanjila, s 4,5 % u lipnju na 4,4 %, pri čemu su snažni cjenovni pritisci u prvom redu povezani s plaćama. U nastavku godine rast dogovorenih plaća ostat će snažan i kolebljiv zbog znatnog utjecaja jednokratnih isplata u određenim državama i postupnosti prilagodbe plaća. Istodobno troškovi rada, općenito govoreći, umjerenije rastu. Rast naknade po zaposlenom u drugom se tromjesečju dodatno smanjio na 4,3 %, što je četvrto uzastopno smanjenje, i stručnjaci ESB‑a predviđaju znatno ponovno usporenje sljedeće godine. Unatoč slaboj produktivnosti, jedinični troškovi rada, koji su u prvom tromjesečju rasli po stopi od 5,2 %, u drugom su tromjesečju rasli po stopi od 4,6 %. Stručnjaci ESB‑a očekuju da će se rast jediničnih troškova rada nastaviti smanjivati tijekom projekcijskog razdoblja zbog slabijeg rasta plaća i oporavka produktivnosti. Naposljetku, dobit i dalje djelomično neutralizira utjecaj većih troškova rada na inflaciju.

Manji pritisci troškova rada i postupni prijenos utjecaja prošlog pooštravanja monetarne politike na potrošačke cijene trebali bi pridonijeti dezinflaciji. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja na razini je od oko 2 % a mjere zasnovane na tržišnim pokazateljima smanjile su se i približile toj razini u razdoblju od sastanka u srpnju.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast i dalje su pretežno negativni. Manja potražnja za izvozom europodručja, primjerice zbog slabijeg svjetskog gospodarstva ili zaoštravanja trgovinskih napetosti između velikih gospodarstava, nepovoljno bi utjecala na rast u europodručju. Neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku važni su izvori geopolitičkog rizika. Stoga bi moglo oslabjeti povjerenje poduzeća i kućanstava u budućnost te doći do poremećaja u globalnoj trgovini. Rast bi mogao biti slabiji i budu li odgođeni učinci pooštravanja monetarne politike snažniji nego što se očekuje. Rast bi mogao biti veći bude li se inflacija smanjivala brže nego što se očekuje i dovedu li jačanje povjerenja i rast realnih dohodaka do potrošnje koja bi bila veća od očekivane te bude li rast svjetskoga gospodarstva snažniji nego što se očekuje.

Inflacija bi mogla nadmašiti očekivanja budu li rast plaća ili rast dobiti veći nego što se očekuje. Pozitivni rizici za inflaciju proizlaze i iz povećane geopolitičke napetosti, koja bi u kratkoročnom razdoblju mogla dovesti do porasta cijena energije i troškova teretnog prijevoza te izazvati poremećaje u globalnoj trgovini. Nadalje, ekstremni vremenski uvjeti i, općenito govoreći, razvoj klimatske krize mogli bi potaknuti rast cijena hrane. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti iznenađujuće niska u slučaju da nepovoljan utjecaj monetarne politike na potražnju bude veći od očekivanoga ili se gospodarsko okružje u ostatku svijeta neočekivano pogorša.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope znatno su se smanjile od našeg sastanka u srpnju, i to prije svega zbog slabijih izgleda za globalni rast i manje zabrinutosti u vezi s pritiscima na inflaciju. Zbog napetosti na globalnim tržištima tijekom ljeta financijski su se uvjeti privremeno pooštrili u rizičnijim tržišnim segmentima.

Općenito govoreći, troškovi financiranja i dalje su restriktivni jer se utjecaj naših prošlih povećanja ključnih kamatnih stopa nastavlja prenositi u lancu transmisije. U srpnju su ostale visoke prosječna kamatna stopa na nove kredite poduzećima, koja je iznosila 5,1 %, i prosječna stopa na nove hipotekarne kredite, koja je iznosila 3,8 %.

Nastavlja se slab rast kredita u uvjetima slabe potražnje. Godišnja stopa rasta bankovnog kreditiranja poduzeća u srpnju je iznosila 0,6 %, što je blago smanjenje u odnosu na lipanj, a godišnja stopa rasta kreditiranja kućanstava blago se povećala na 0,5 %. Stopa rasta najšireg monetarnog agregata (M3) u srpnju je bila jednaka kao u lipnju i iznosila 2,3 %.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti kamatnu stopu na novčani depozit za 25 baznih bodova. Odlučno se zalažemo za skori povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom ćemo sastanku nastaviti primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.