- IZJAVA O MONETARNOJ POLITICI
KONFERENCIJA ZA NOVINARE
predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos
Ljubljana, 17. listopada 2024.
Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Željela bih zahvaliti guverneru Vasli na ljubaznom gostoprimstvu a veliku zahvalnost dugujemo i njegovim zaposlenicima zbog izvrsne organizacije današnjeg sastanka Upravnog vijeća.
Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, zasniva se na našoj novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Iz novih informacija o inflaciji vidljivo je da dezinflacija dobro napreduje. Na inflacijske izglede utječu, među ostalim, pokazatelji gospodarske aktivnosti koji su u posljednje vrijeme bili slabiji od očekivanih. Istodobno su uvjeti financiranja i dalje restriktivni.
Očekuje se da će u sljedećim mjesecima inflacija porasti te da će se tijekom sljedeće godine smanjiti na ciljnu razinu. Domaća inflacija i dalje je visoka jer se nastavlja povećani rast plaća. Istodobno bi se trebalo nastaviti postupno slabljenje pritisaka troškova rada, pri čemu bi dobit trebala djelomično neutralizirati njihov utjecaj na inflaciju.
Odlučno se zalažemo za skori povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom ćemo sastanku nastaviti primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.
O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.
Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.
Gospodarska aktivnost
Nove informacije upućuju na zaključak da je gospodarska aktivnost malo slabija nego što se očekivalo. Industrijska proizvodnja bila je posebno kolebljiva tijekom ljeta a ankete upućuju na daljnje smanjenje aktivnosti u sektoru prerađivačke industrije. Kad je riječ o uslužnom sektoru, ankete upućuju na povećanje aktivnosti u kolovozu, kojem je vjerojatno pridonijela dobra ljetna turistička sezona. Međutim, najnoviji podatci upućuju na sporiji rast. Poslovno ulaganje tek sporo raste, dok se ulaganje u stambene nekretnine i dalje smanjuje. Zabilježen je i slabiji izvoz, posebno izvoz robe.
Usprkos rastu dohodaka u drugom tromjesečju potrošnja kućanstava smanjila se suprotno očekivanjima. Stopa štednje u drugom je tromjesečju iznosila 15,7 %, što je znatno više od pretpandemijskog prosjeka od 12,9 %. Nove anketne informacije istodobno upućuju na postupni oporavak potrošnje kućanstava.
Tržište rada i dalje je otporno. Stopa nezaposlenosti u kolovozu je ostala na povijesno niskoj razini od 6,4 %. Međutim, ankete upućuju na usporavanje rasta zaposlenosti i sve umjereniju potražnju za radnom snagom.
Očekujemo da će gospodarstvo jačati s vremenom jer će rast realnih dohodaka omogućiti veću potrošnju kućanstava. Postupno slabljenje utjecaja restriktivne monetarne politike trebalo bi pridonijeti potrošnji i ulaganju. Oporavku bi trebao pridonijeti i izvoz usporedno s rastom globalne potražnje.
Fiskalne i strukturne politike trebale bi biti usmjerene na povećanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti gospodarstva, što bi pridonijelo povećanju potencijalnog rasta i smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju. Stoga je ključno da se brzo poduzmu daljnji koraci, i to u obliku konkretnih i ambicioznih strukturnih politika, na temelju prijedloga Marija Draghija za povećanje europske konkurentnosti i prijedloga Enrica Lette za osnaživanje jedinstvenog tržišta. Provedba revidiranog okvira gospodarskog upravljanja EU‑a u cijelosti, transparentno i bez odgode pomoći će vladama u održivom smanjivanju proračunskog manjka i omjera duga i BDP‑a. Vlade bi sad trebale odlučno krenuti u tom smjeru u srednjoročnim planovima fiskalnih i strukturnih politika.
Inflacija
Godišnja inflacija u rujnu se dodatno smanjila na 1,7 %, dosegnuvši tako najnižu razinu od travnja 2021. Cijene energije znatno su se smanjile po godišnjoj stopi od –6,1 %. Inflacija cijena hrane blago je porasla na 2,4 %. Inflacija cijena robe ostala je slaba i iznosila 0,4 %, dok se inflacija cijena usluga blago smanjila na 3,9 %.
Većina mjera temeljne inflacije smanjila se ili je ostala nepromijenjena. Domaća inflacija i dalje je visoka pod utjecajem daljnjih snažnih pritisaka povezanih s plaćama u europodručju. U nastavku godine rast dogovorenih plaća ostat će snažan i kolebljiv zbog znatnog utjecaja jednokratnih isplata i postupnosti prilagodbe plaća.
Očekuje se da će inflacija u sljedećim mjesecima porasti, djelomično zato što prethodna velika smanjenja cijena energije više neće biti obuhvaćena izračunom godišnjih stopa. Inflacija bi se potom trebala smanjiti na ciljnu razinu tijekom sljedeće godine. Dezinflaciji bi trebali pridonijeti slabiji pritisci troškova rada i postupni prijenos utjecaja prošlog pooštravanja monetarne politike na potrošačke cijene. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja na razini je od oko 2 %.
Procjena rizika
Rizici za gospodarski rast i dalje su pretežno negativni. Oslabi li povjerenje, oporavak potrošnje i ulaganja mogao bi biti sporiji od očekivanoga. To bi mogli pogoršati izvori geopolitičkog rizika, kao što su neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku, koji bi mogli izazvati i poremećaje u opskrbi energijom i globalnoj trgovini. Manja potražnja za izvozom europodručja, primjerice zbog slabijeg svjetskog gospodarstva ili zaoštravanja trgovinskih napetosti između velikih gospodarstava, imala bi dodatan nepovoljni utjecaj na rast u europodručju. Rast bi mogao biti slabiji i budu li odgođeni učinci pooštravanja monetarne politike snažniji nego što se očekuje. Rast bi mogao biti veći bude li rast svjetskoga gospodarstva snažniji nego što se očekuje ili dovedu li blaži uvjeti financiranja i niža inflacija do bržeg povećanja potrošnje i ulaganja.
Inflacija bi mogla nadmašiti očekivanja budu li rast plaća ili rast dobiti veći nego što se očekuje. Pozitivni rizici za inflaciju proizlaze i iz povećane geopolitičke napetosti, koja bi u kratkoročnom razdoblju mogla dovesti do porasta cijena energije i troškova teretnog prijevoza te izazvati poremećaje u globalnoj trgovini. Nadalje, ekstremni vremenski uvjeti i, općenito govoreći, razvoj klimatske krize mogli bi potaknuti rast cijena hrane. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti iznenađujuće niska u slučaju da zbog slabog povjerenja i zabrinutosti izazvane geopolitičkim događajima oporavak potrošnje i ulaganja bude sporiji od očekivanoga, da nepovoljan utjecaj monetarne politike na potražnju bude veći od očekivanoga ili da se gospodarsko okružje u ostatku svijeta neočekivano pogorša.
Financijski i monetarni uvjeti
Kratkoročnije tržišne kamatne stope smanjile su se od našeg sastanka u rujnu, prije svega zbog slabijih podataka o gospodarstvu europodručja i daljnjeg smanjenja inflacije. U kolovozu je, u okolnostima i dalje restriktivnih uvjeta financiranja, došlo do blagog smanjenja prosječne kamatne stope na nove kredite poduzećima, i to na 5,0 %, i prosječne stope na nove hipotekarne kredite, koja je iznosila 3,7 %.
Prema našoj najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju, standardi odobravanja kredita poduzećima u trećem su tromjesečju, nakon više od dvije godine postupnog pooštravanja, bili nepromijenjeni. Nadalje, potražnja poduzeća za kreditima povećala se prvi put u dvije godine. Kreditiranje poduzeća, koje je u kolovozu raslo po godišnjoj stopi od 0,8 %, općenito je i dalje slabo.
Nastavilo se ublažavanje standarda odobravanja hipotekarnih kredita u trećem uzastopnom tromjesečju, u prvom redu zbog većeg tržišnog natjecanja među bankama. Niže kamatne stope i bolji izgledi za tržište stambenih nekretnina doveli su do znatnog povećanja potražnje za hipotekarnim kreditima. U skladu s tim hipotekarno kreditiranje blago je poraslo, i to po godišnjoj stopi od 0,6 %.
Zaključak
Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, zasniva se na našoj novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Odlučno se zalažemo za skori povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom ćemo sastanku nastaviti primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.
U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.
Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.
Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.
Europska središnja banka
glavna uprava Odnosi s javnošću
- Sonnemannstrasse 20
- 60314 Frankfurt na Majni, Njemačka
- +49 69 1344 7455
- [email protected]
Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.
Kontaktni podatci za medije