Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Što je operativni okvir i čemu služi?

13. rujna 2024.

Operativni okvir skup je alata, postupaka i tržišnih operacija kojima se provodi stajalište monetarne politike Upravnog vijeća ESB‑a. Svrha operativnog okvira jest usmjeravanje kratkoročnih stopa na tržištu novca kako bi se njihovo kretanje u velikoj mjeri uskladilo s kretanjem ključnih kamatnih stopa koje određuje Upravno vijeće.

Učinkovit prijenos ključnih kamatnih stopa na tržišta novca u konačnici utječe na trošak zaduživanja građana i poduzeća.

Kako je operativni okvir povezan s odlukama Upravnog vijeća o monetarnoj politici?

Operativnim okvirom provodi se željeno stajalište monetarne politike, pri čemu on ne smije imati nepovoljan utjecaj na stajalište koje se provodi. Stoga je svaka izmjena okvira neovisna o odlukama koje Upravno vijeće donosi na redovitim sastancima o monetarnoj politici. Izmjene operativnog okvira iz ožujka 2024. utječu na načine osiguranja likvidnosti središnje banke u uvjetima postupnog smanjivanja viška likvidnosti, koji će u sljedećim godinama ostati znatan, u bankovnom sustavu.

Postoji jasno razdvajanje odluka o stajalištu monetarne politike, koje se uglavnom oblikuje određivanjem razina ključnih kamatnih stopa ESB‑a, pri čemu su iznimka razdoblja kada su te stope na efektivnoj donjoj granici ili blizu nje, i načina na koji Eurosustav provodi te odluke. Odluke o stajalištu temelje se na strategiji monetarne politike ESB‑a.

Zašto smo preispitali operativni okvir?

Prije velike financijske krize ESB je provodio monetarnu politiku kako bi bankama osigurao dovoljno likvidnosti da zadovolje svoje potrebe, uglavnom one koje proizlaze iz potražnje javnosti za novčanicama i drugih autonomnih činitelja (povezanih s činiteljima likvidnosti koji nisu pod izravnom kontrolom monetarne politike ESB‑a, kao što su državni depoziti) te potrebe za pokrićem minimalnih obveznih pričuva.

Zbog velikih promjena u gospodarstvu i prepoznavanja efektivne donje granice ključnih kamatnih stopa ESB‑a Eurosustav od izbijanja velike financijske krize primjenjuje lepezu novih alata kako bi ostvario cilj stabilnosti cijena. Zbog toga su razine likvidnosti znatno više od strukturnih potreba banaka. Osim toga, povećala se sklonost banaka da drže pričuve jer su odlučile držati zaštitne slojeve likvidnosti veće od uobičajenih minimalnih potreba, među ostalim kako bi odgovorile na regulatorne zahtjeve. S obzirom na veliku količinu likvidnosti u sustavu, pitanje zadovoljenja likvidnosnih potreba banaka više nije bilo toliko važno.

Nakon početka normalizacije bilance Eurosustava u prosincu 2021. razina likvidnosti ili pričuva u financijskom sustavu počela se, s određenim vremenskim odmakom, smanjivati. U uvjetima daljnjeg smanjivanja viška likvidnosti banke će morati biti aktivnije kako bi pokrile svoje likvidnosne potrebe. Upravno vijeće preispitalo je operativni okvir kako bi odgovorilo na pitanje kako će banke u budućnosti pristupiti likvidnosti. Preispitivanje je provedeno kako bi okvir ostao primjeren u uvjetima normalizacije bilance Eurosustava i kako bi ga se prilagodilo novom okružju. Zahvaljujući tomu odluke o monetarnoj politici i ubuduće će se učinkovito provoditi. 

Grafikon: 

Kretanje stilizirane konsolidirane bilance Eurosustava od 2007.

(u bilijunima EUR, tjedni podatci)

Izvor: ESB

Koji je bio ishod preispitivanja?

ESB je 13. ožujka 2024. izvijestio o ishodu preispitivanja. U nastavku se iznosi dio ključnih zaključaka:

  • Upravno vijeće i dalje će upravljati stajalištem monetarne politike određujući kamatnu stopu na novčani depozit. Očekuje se da će se kratkoročne kamatne stope na tržištu novca kretati blizu stope na novčani depozit, pri čemu se tolerira određena kolebljivost ako ne ugrožava jasnoću signala o ciljnom stajalištu monetarne politike.
  • Eurosustav će osiguravati likvidnost širokom lepezom instrumenata, uključujući kratkoročne kreditne operacije (tj. glavne operacije refinanciranja) i tromjesečne operacije dugoročnijeg refinanciranja te, u kasnijoj fazi, strukturne dugoročnije kreditne operacije i strukturni portfelj vrijednosnih papira. Više informacija o strukturnim operacijama pročitajte u nastavku.
  • Glavne operacije refinanciranja i tromjesečne operacije dugoročnijeg refinanciranja i dalje će se provoditi putem raspodjele punog iznosa likvidnosti na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom. To znači da će se potražnja banaka za pozajmljivanjem u sklopu tih operacija namiriti elastično ako banke raspolažu odgovarajućim prihvatljivim kolateralom, pri čemu će se i dalje prihvaćati različite vrste kolaterala.
  • Glavne operacije refinanciranja i tromjesečne operacije dugoročnijeg refinanciranja trebale bi imati središnju ulogu u zadovoljenju potreba banaka za likvidnošću. Sudjelovanje drugih ugovornih strana u tim operacijama sastavni je dio neometane provedbe monetarne politike.
  • Razlika između kamatne stope za glavne operacije refinanciranja i kamatne stope na novčani depozit smanjena je 18. rujna 2024. s 50 baznih bodova na 15 baznih bodova. Manjom se razlikom potiče sudjelovanje u tjednim operacijama, zbog čega je vjerojatno da će se kratkoročne stope na tržištu novca kretati blizu stope na novčani depozit, te se smanjuje moguća kolebljivost kratkoročnih stopa na tržištu novca. Istodobno se ostavlja prostor za daljnju aktivnost na tržištu novca i pružaju poticaji bankama da potraže tržišno financiranje. Prilagođena je i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana tako da je razlika između stope za mogućnost posudbe na kraju dana i stope za glavne operacije refinanciranja ostala nepromijenjena te i dalje iznosi 25 baznih bodova.

Nove strukturne operacije

Eurosustav se namjerava služiti širokom lepezom instrumenata u osiguranju pričuva središnjih banaka kako bi bankama ponudio djelotvoran, fleksibilan i stabilan izvor likvidnosti te time pridonio financijskoj stabilnosti. Ti će instrumenti uključivati kratkoročne kreditne operacije, tj. glavne operacije refinanciranja i tromjesečne operacije dugoročnijeg refinanciranja. Nove strukturne operacije dugoročnijeg refinanciranja i strukturni portfelj vrijednosnih papira europodručja uvest će se u kasnijoj fazi, kada bilanca Eurosustava ponovno počne održivo rasti, uzimajući u obzir držanja obveznica iz prošlih razdoblja.

Strukturne operacije refinanciranja i strukturni portfelj vrijednosnih papira kalibrirat će se u skladu s načelima najavljenima u ožujku 2024. te kako bi se izbjegao nepovoljan utjecaj na monetarnu politiku. Tim će se operacijama dati znatan doprinos zadovoljenju strukturnih likvidnosnih potreba bankarskog sektora koje proizlaze iz autonomnih činitelja i minimalnih obveznih pričuva. Autonomni činitelji i minimalne obvezne pričuve stvaraju strukturni likvidnosni manjak u bankarskom sektoru, koji se trenutačno pokriva portfeljima obveznica Eurosustava iz prošlih razdoblja. Stoga u ovom trenutku nema potrebe za takvim strukturnim operacijama. No kako se portfelji obveznica iz prošlih razdoblja stečeni u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira i dalje budu smanjivali u skladu s odlukama Upravnog vijeća o monetarnoj politici, potražnja za novčanicama i drugi autonomni činitelji u sve će većoj mjeri apsorbirati pričuve banaka. U određenom će trenutku ponovno biti potrebno održivo povećanje operacija monetarne politike Eurosustava u skladu s očekivanim povećanjem strukturnih likvidnosnih potreba. Istodobno će se započeti provoditi nove strukturne operacije kako bi se pružio stabilan izvor likvidnosti. 

Kako se strukturni portfelj razlikuje od postojećih portfelja obveznica?

Strukturni portfelj razlikuje se od portfelja koji se drže za potrebe monetarne politike i ima različite svrhe. Portfelji koji se drže za potrebe monetarne politike u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) služili su ublažavanju monetarne politike u vrijeme kada su kamatne stope bile ograničene efektivnom donjom granicom. PEPP je pritom imao dvostruku svrhu jer je pridonosio i transmisiji monetarne politike. Svrha je strukturnog portfelja održivo pružanje likvidnosti kako bi se zadovoljila strukturna potražnja banaka za pričuvama. Strukturne operacije stoga su usmjerene na provedbu, a ne na usmjeravanje stajališta monetarne politike. Sastav strukturnog portfelja zato se može razlikovati od sastava portfelja koji se drže za potrebe monetarne politike. ESB će provesti dubinsku analizu obilježja novih strukturnih operacija, uključujući strukturne operacije dugoročnijeg refinanciranja i strukturni portfelj vrijednosnih papira.

Kako će se pitanja povezana s klimatskim promjenama uključiti u oblikovanje strukturnih operacija?

Ne dovodeći u pitanje glavnu zadaću ESB‑a, operativni okvir oblikovat će se tako da će se u strukturnim operacijama monetarne politike moći uzeti u obzir pitanja povezana s klimatskim promjenama. Postoje li različite konfiguracije operativnog okvira koje jednako pridonose djelotvornoj provedbi stajališta monetarne politike, operativni okvir trebao bi omogućiti ostvarivanje ESB‑ova sekundarnog cilja potpore općim ekonomskim politikama Europske unije, posebno prelasku na zeleno gospodarstvo, ne dovodeći u pitanje ESB‑ov primarni cilj održavanja stabilnosti cijena.

To je u skladu i s ESB‑ovom namjerom da pojača aktivnosti usmjerene na zelenu tranziciju i rizike povezane s klimom i prirodom, kako je najavljeno u priopćenju za javnost od 30. siječnja 2024. Tri su prioritetna područja za 2024. i 2025. posljedice zelene tranzicije, fizički učinak klimatskih promjena i uloga rizika povezanih s prirodom za gospodarstvo i financijski sustav. S tim u vezi ESB će, u okviru svojih ovlasti, razmotriti razloge za daljnje promjene instrumenata i portfelja monetarne politike uzimajući u obzir prelazak na zeleno gospodarstvo.

Pitanja povezana s klimatskim promjenama bit će obuhvaćena ESB‑ovom dubinskom analizom obilježja novih operacija dugoročnijeg refinanciranja i novog strukturnog portfelja.