KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 10. ožujka 2022.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Za Europu je ruska invazija na Ukrajinu prekretnica. Upravno vijeće u potpunosti podržava ukrajinski narod. Osigurat ćemo povoljne likvidnosne uvjete i provesti sankcije koje su dogovorile Europska unija i europske vlade. Poduzet ćemo sve što je potrebno kako bi se ispunile ESB‑ove zadaće održavanja stabilnosti cijena i očuvanja financijske stabilnosti.

Rusko-ukrajinski rat znatno će utjecati na gospodarsku aktivnost i inflaciju zbog povećanja cijena energije i sirovina, poremećaja međunarodne trgovine i slabijeg povjerenja. Koliki će biti utjecaj tih čimbenika ovisi o tijeku sukoba, učinku aktualnih sankcija i o mogućim dodatnim mjerama. Uzimajući u obzir iznimno neizvjesno okružje, Upravno vijeće na današnjem je sastanku razmotrilo niz scenarija.

Utjecaj rusko-ukrajinskog rata treba procijeniti imajući u vidu dobre temeljne uvjete gospodarstva europodručja, kojima pridonosi obilna potpora politika. Sve je manji utjecaj soja koronavirusa omikron, što potiče oporavak gospodarstva. Postoje određene naznake smanjenja problema uskih grla u opskrbnim lancima i nastavilo se poboljšanje uvjeta na tržištu rada. U osnovnom scenariju novih projekcija stručnjaka ESB‑a, kojim je obuhvaćena prva procjena posljedica rata, rast BDP‑a revidiran je naniže za kratkoročno razdoblje zbog rata u Ukrajini. U njima se predviđaju stope gospodarskog rasta od 3,7 % u 2022., 2,8 % u 2023. i 1,6 % u 2024.

Nastavio se iznenađujuće velik rast inflacije prouzročen neočekivano visokim troškovima energije. Osim toga, rast cijena rasprostranjeniji je. U novim projekcijama stručnjaka ESB‑a osnovne projekcije inflacije revidirane su znatno naviše i njima se predviđaju godišnje stope inflacije od 5,1 % u 2022., 2,1 % u 2023. i 1,9 % u 2024. Predviđa se da će inflacija bez hrane i energije u prosjeku iznositi 2,6 % u 2022., 1,8 % u 2023. i 1,9 % u 2024., što je također više nego što je bilo predviđeno u projekcijama iz prosinca. Različite mjere dugoročnih inflacijskih očekivanja upućuju na ponovno stabiliziranje inflacije na razini koja nam je cilj. Upravno vijeće smatra sve vjerojatnijim da će se inflacija ustaliti na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

U alternativnim scenarijima gospodarskog i financijskog učinka rata, koji će biti objavljeni na našim mrežnim stranicama zajedno s projekcijama, nagliji rast cijena energije i sirovina te nepovoljniji utjecaj na trgovinu i raspoloženje mogli bi znatno umanjiti gospodarsku aktivnost. U kratkoročnom razdoblju inflacija bi mogla biti znatno viša. No u svim se scenarijima očekuje da će se inflacija progresivno smanjivati i u 2024. ustaliti na razinama koje su blizu ciljnoj razini od 2 %.

Na osnovi posuvremenjene procjene i uzimajući u obzir neizvjesno okružje, Upravno vijeće danas je revidiralo raspored kupnji u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) za sljedeće mjesece. Mjesečne neto kupnje u sklopu APP‑a iznosit će 40 mlrd. EUR u travnju, 30 mlrd. EUR u svibnju i 20 mlrd. EUR u lipnju. Neto kupnje u trećem tromjesečju prilagodit će se na osnovi podataka i u skladu s kontinuiranom procjenom izgleda. Ako novi podatci potvrde očekivanje da srednjoročni inflacijski izgledi neće oslabjeti ni nakon prekida naših neto kupnji vrijednosnih papira, Upravno vijeće zaključit će neto kupnje u sklopu APP‑a u trećem tromjesečju. Ako se srednjoročni inflacijski izgledi promijene i ako uvjeti financiranja više ne budu u skladu s daljnjim napretkom prema 2-postotnom inflacijskom cilju, spremni smo prilagoditi opseg i/ili razdoblje provedbe neto kupnji vrijednosnih papira.

Ključne kamatne stope ESB‑a neće se prilagoditi odmah po završetku neto kupnji u sklopu APP‑a i njihova će prilagodba biti postupna. Kretanje ključnih kamatnih stopa ESB‑a i dalje će se određivati u skladu sa smjernicama buduće monetarne politike Upravnog vijeća i njegovim strateškim opredjeljenjem za stabiliziranje inflacije na razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Prema tome, Upravno vijeće očekuje da će ključne kamatne stope ESB‑a ostati na sadašnjim razinama dok inflacija ne dosegne 2 % znatno prije kraja projekcijskog razdoblja, i to postojano do kraja projekcijskog razdoblja, te dok Upravno vijeće ne ocijeni da je temeljna inflacija dovoljno uznapredovala te je u skladu sa stabiliziranjem inflacije na razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kao što je objašnjeno u priopćenju za javnost objavljenom danas u 13.45, potvrdili smo i svoje druge mjere politike.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

U 2021. gospodarska aktivnost rasla je po stopi od 5,3 % i BDP je na kraju godine ponovno bio na razini zabilježenoj prije pandemije. Međutim, rast se usporio na 0,3 % u posljednjem tromjesečju 2021. i očekuje se da će ostati slab tijekom prvog tromjesečja 2022.

Gospodarski izgledi ovisit će o tijeku rusko-ukrajinskog rata i o učinku gospodarskih i financijskih sankcija te drugih mjera. Istodobno slabe neki drugi nepovoljni utjecaji na rast. Prema osnovnom scenariju projekcija stručnjaka ESB‑a gospodarstvo europodručja trebalo bi u 2022. i dalje snažno rasti, ali sporije nego što se očekivalo prije izbijanja rata. Utjecaj mjera za sprječavanje širenja soja koronavirusa omikron bio je blaži od utjecaja mjera u prethodnim pandemijskim valovima i one se sada ukidaju. Osim toga, postoje naznake da se smanjuju poremećaji opskrbe prouzročeni pandemijom. Upotreba štednje akumulirane tijekom pandemije i kompenzacijske fiskalne mjere mogli bi djelomično ublažiti utjecaj golemog šoka cijena energije na pojedince i poduzeća.

Prema osnovnom scenariju projekcija stručnjaka ESB‑a rast će tijekom srednjoročnog razdoblja poticati snažna domaća potražnja, poduprta snažnijim tržištem rada. Zbog veće zaposlenosti kućanstva bi trebala imati veće prihode i više trošiti. Takvim izgledima za rast pridonose i globalni oporavak te mjere potpore fiskalne i monetarne politike koje su u tijeku. Posebno s obzirom na aktualnu tešku geopolitičku situaciju potpora fiskalne i monetarne politike i dalje je ključna.

Inflacija

Inflacija je porasla s 5,1 % u siječnju na 5,8 % u veljači. Očekujemo da će se u kratkoročnom razdoblju njezin rast nastaviti. Cijene energije, koje su se u veljači povećale za čak 31,7 %, i dalje su glavni razlog za tako visoku stopu inflacije te potiču rast cijena u mnogim drugim sektorima. Povećale su se i cijene hrane, i to zbog sezonskih čimbenika, povećanih troškova prijevoza i viših cijena gnojiva. Proteklih tjedana troškovi energije još su porasli a zbog rata u Ukrajini stvarat će se dodatni pritisak na neke cijene hrane i sirovina.

Rast cijena rasprostranjeniji je. Tijekom proteklih mjeseci većina mjera temeljne inflacije porasla je na razine više od 2 %. No zbog uloge privremenih čimbenika povezanih s pandemijom i neizravnih učinaka viših cijena energije neizvjesno je koliko će visoka razina tih pokazatelja potrajati. Tržišni pokazatelji upućuju na to da će cijene energije biti visoke dulje nego što se prethodno očekivalo, ali će postati umjerenije tijekom projekcijskog razdoblja. Cjenovni pritisci izazvani uskim grlima u globalnim opskrbnim lancima također bi se trebali smanjiti.

Uvjeti na tržištu rada nastavili su se poboljšavati: stopa nezaposlenosti u siječnju se smanjila na 6,8 %. Premda manjak radne snage utječe na sve više sektora, rast plaća i dalje je uglavnom slab. S vremenom bi oporavak iskorištenosti kapaciteta u gospodarstvu trebao pridonijeti malo bržem rastu plaća. Različite mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja zasnovane na pokazateljima financijskih tržišta i anketama iznose oko 2 %. Ti će čimbenici dodatno pridonijeti temeljnoj inflaciji i postojanom održavanju ukupne inflacije na ciljnoj razini od 2 %.

Procjena rizika

Zbog ruske invazije na Ukrajinu rizici za gospodarske izglede znatno su porasli i pretežno su negativni. Premda su se rizici povezani s pandemijom smanjili, rat u Ukrajini mogao bi snažnije utjecati na ekonomsko raspoloženje i ponovno povećati ograničenja na strani ponude. Dugotrajno visoki troškovi energije u spoju s gubitkom povjerenja mogli bi smanjiti potražnju više nego što se očekivalo te ograničiti potrošnju i ulaganja.

Ti su čimbenici istodobno rizici za inflacijske izglede, i to rizici pritiska na rast inflacije u kratkoročnom razdoblju. Rat u Ukrajini znatan je rizik pritiska na rast cijena, i to posebno rast cijene energije. Ako cjenovni pritisci dovedu do rasta plaća koji je veći od predviđenoga ili negativne posljedice na strani ponude potraju, i inflacija bi mogla biti viša u srednjoročnom razdoblju. No bude li potražnja u srednjoročnom razdoblju oslabjela, to bi moglo smanjiti pritiske na cijene.

Financijski i monetarni uvjeti

Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do znatne kolebljivosti na financijskim tržištima. Nakon izbijanja rata trend rasta nerizičnih tržišnih stopa, zabilježen od našeg posljednjeg sastanka u veljači, djelomično se preokrenuo a cijene vlasničkih vrijednosnih papira smanjile su se.

Financijske sankcije nametnute Rusiji, među kojima je i isključenje pojedinih ruskih banaka iz SWIFT‑a, zasad nisu prouzročile ozbiljne napetosti na novčanim tržištima ni manjak likvidnosti u bankovnom sustavu europodručja. Bankovne bilance općenito su i dalje zdrave zahvaljujući snažnim kapitalnim pozicijama i manjem broju neprihodonosnih kredita. Profitabilnost banaka na jednakim je razinama kao prije pandemije.

Kamatne stope banaka na kredite poduzećima malo su porasle, dok su kamatne stope na hipotekarne kredite kućanstvima i dalje stabilne na povijesno niskim razinama. Tokovi kreditiranja poduzeća smanjili su se nakon snažnog porasta u posljednjem tromjesečju 2021. Kreditiranje kućanstava pokazalo se otpornim, posebno kada je riječ o stambenim kreditima.

Zaključak

Ukratko, ruska invazija na Ukrajinu nepovoljno će utjecati na gospodarstvo europodručja i znatno je povećala neizvjesnost. Ako se osnovni scenarij projekcija stručnjaka ESB‑a ostvari, gospodarstvo bi trebalo i dalje jačati zahvaljujući sve manjem utjecaju pandemije te izgledima za postojanu domaću potražnju i snažna tržišta rada. Fiskalne mjere, uključujući one na razini Europske unije, također bi pridonijele zaštiti gospodarstva. Na osnovi nove procjene inflacijskih izgleda i uzimajući u obzir neizvjesno okružje, revidirali smo raspored neto kupnji vrijednosnih papira u sljedećim mjesecima i potvrdili sve ostale mjere naše monetarne politike. Pomno pratimo postojeću neizvjesnost. Naše će se politike i dalje prilagođavati na osnovi podataka i u skladu s kontinuiranom procjenom izgleda. Spremni smo prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se inflacija ustalila na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.