KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 8. rujna 2022.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 75 baznih bodova. Tim velikim korakom pospješuje se prijelaz s vrlo akomodativne razine ključnih kamatnih stopa na razine kojima će se postići što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Prema sadašnjoj procjeni očekujemo da ćemo i na sljedećih nekoliko sastanaka povećavati kamatne stope kako bi se smanjila potražnja i smanjio rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja. Redovito ćemo preispitivati smjer politike u svjetlu novih informacija i inflacijskih izgleda. Odluke o ključnim kamatnim stopama i dalje ćemo donositi na osnovi podataka i na svakom sastanku.

Inflacija je i dalje pretjerano visoka i vjerojatno će dulje razdoblje ostati viša od ciljne razine. Zbog toga smo donijeli današnje odluke i očekujemo da ćemo nastaviti povećavati kamatne stope. Prema brzoj procjeni Eurostata, inflacija je dosegnula 9,1 % u kolovozu. Rast inflacije i dalje potiču snažan rast cijena energije i hrane, pritisci na strani potražnje u određenim sektorima zbog ponovnog otvaranja gospodarstva i uska grla u opskrbnim lancima. Cjenovni pritisci i dalje jačaju i šire se po sektorima gospodarstva, pa bi se rast inflacije mogao nastaviti u kratkoročnom razdoblju. Kako utjecaj čimbenika koji trenutačno pridonose rastu inflacije bude s vremenom slabio i kako se normalizacija naše monetarne politike bude prenosila na gospodarstvo i određivanje cijena, inflacija će se smanjivati. U vezi sa sljedećim razdobljem, stručnjaci ESB‑a revidirali su projekcije inflacije znatno naviše i sada očekuju da će inflacija iznositi prosječno 8,1 % u 2022., 5,5 % u 2023. i 2,3 % u 2024.

Nakon povećanja gospodarskog rasta u europodručju u prvoj polovici 2022. novi podatci upućuju na njegovo znatno usporavanje, pri čemu se očekuje da će gospodarska aktivnost krajem godine i u prvom tromjesečju 2023. stagnirati. Vrlo visoke cijene energije smanjuju kupovnu moć kućanstava dok uska grla u opskrbnim lancima i dalje, premda u sve manjoj mjeri, ograničavaju gospodarsku aktivnost. Osim toga, nepovoljna geopolitička situacija, prije svega neopravdana invazija Rusije na Ukrajinu, pridonose slabljenju pouzdanja poduzeća i potrošača. Takvi su izgledi vidljivi i iz najnovijih projekcija gospodarskog rasta, koje su revidirane osjetno naniže za ostatak tekuće godine i cijelu 2023. Stručnjaci ESB‑a u njima predviđaju stope gospodarskog rasta od 3,1 % u 2022., 0,9 % u 2023. i 1,9 % u 2024.

Dugotrajne ranjivosti prouzročene pandemijom i dalje ugrožavaju neometani prijenos monetarne politike. Upravno vijeće stoga će i dalje, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju hitnog programa kupnje zbog pandemije.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama. Posebno, detaljnije priopćenje o remuneraciji državnih depozita objavit će se u 15.45 SEV.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Stopa gospodarskog rasta u europodručju iznosila je 0,8 % u drugom tromjesečju 2022., u prvom redu zbog snažne osobne potrošnje na usluge koje zahtijevaju bliske fizičke kontakte u uvjetima ukidanja ograničenja povezanih s pandemijom. Tijekom ljeta više se putovalo, od čega su najviše koristi imale države s velikim turističkim sektorima. Istodobno su na poslovanje poduzeća nepovoljno utjecali veliki troškovi energije i uska grla u opskrbnim lancima, koja su i dalje postojala premda se taj problem počeo postupno smanjivati.

Premda je snažna turistička aktivnost podupirala gospodarski rast tijekom trećeg tromjesečja, očekujemo da će se on u ostatku godine znatno usporiti. Četiri su glavna razloga za to. Prvo, visoka inflacija nepovoljno utječe na potrošnju i proizvodnju u cijelom gospodarstvu a nepovoljne utjecaje pojačavaju poremećaji opskrbe plinom. Drugo, snažan rast potražnje za uslugama, do kojeg je došlo u uvjetima ponovnog otvaranja gospodarstva, sljedećih će se mjeseci smanjiti. Treće, slabljenje globalne potražnje, među ostalim zbog pooštrenja monetarne politike u mnogim velikim gospodarstvima i pogoršanja trgovinskih uvjeta, značit će slabiju potporu gospodarstvu europodručja. Četvrto, neizvjesnost je i dalje velika dok pouzdanje brzo slabi.

No tržište rada pokazalo se otpornim i podupire gospodarsku aktivnost. Zaposlenost se u drugom tromjesečju 2022. povećala za više od 600 000 osoba a stopa nezaposlenosti bila je u srpnju na povijesno niskoj razini od 6,6 %. Ukupni broj odrađenih sati u drugom tromjesečju 2022. porastao je za još 0,6 % i nadmašio razine iz razdoblja prije pandemije. U sljedećem će razdoblju usporavanje gospodarskog rasta vjerojatno dovesti do određenog povećanja stope nezaposlenosti.

Mjere fiskalne potpore kojima se želi smanjiti utjecaj visokih cijena energije trebale bi biti privremene i usmjerene na najranjivija kućanstva i poduzeća kako bi se ograničio rizik poticanja inflacijskih pritisaka, povećala učinkovitost javne potrošnje i očuvala održivost duga. Strukturne politike trebale bi biti usmjerene na povećanje potencijala rasta europodručja i podupiranje njegove otpornosti.

Inflacija

Inflacija je nastavila rasti i u kolovozu je dosegnula 9,1 %. Inflacija cijena energije, koja je i dalje izrazito visoka i iznosi 38,3 %, ponovno je bila najvažnija sastavnica ukupne inflacije. Tržišni pokazatelji upućuju na umjerenije kretanje cijena nafte u kratkoročnom razdoblju, no veleprodajne cijene plina i dalje će biti iznimno visoke. U kolovozu je porasla i inflacija cijena hrane, i to na 10,6 %, što je među ostalim posljedica povećanja ulaznih troškova povezanih s energijom, poremećaja trgovine prehrambenim sirovinama i nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Premda se problem uskih grla u opskrbnim lancima počeo smanjivati, njihov se utjecaj i dalje postupno prenosi na potrošačke cijene te pridonosi pritisku na rast inflacije, kojemu pridonosi i oporavak potražnje u uslužnom sektoru. Rastu inflacijskih pritisaka pridonijela je i deprecijacija eura.

Cjenovni pritisci šire se na sve više sektora, djelomično zbog utjecaja velikih troškova energije u cijelom gospodarstvu. U skladu s tim, mjere temeljne inflacije i dalje su na povišenim razinama a u najnovijim projekcijama stručnjaka ESB‑a predviđa se da će inflacija bez hrane i energije dosegnuti 3,9 % u 2022. te iznositi 3,4 % u 2023. i 2,3 % u 2024.

Otporna tržišta rada i određena dinamika dostizanja radi kompenziranja više inflacije vjerojatno će poduprijeti brži rast plaća, premda je iz novih podataka i nedavno postignutih sporazuma o plaćama vidljivo da je dinamika plaća i dalje uglavnom ograničena. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja trenutačno je na razini od oko 2 %, premda je u posljednje vrijeme došlo do revizija nekih pokazatelja na razine iznad ciljnih, što upućuje na potrebu daljnjeg praćenja.

Procjena rizika

U uvjetima usporavanja rasta globalnog gospodarstva, rizici za rast prije svega su negativni, osobito u kratkoročnom razdoblju. Kao što se vidi u nepovoljnom scenariju u projekcijama stručnjaka ESB‑a, dugotrajni rat u Ukrajini i dalje je znatan rizik za rast, osobito ako se uvede racioniranje opskrbe energijom za poduzeća i kućanstva. U takvoj situaciji pouzdanje bi se moglo dodatno smanjiti, a ograničenja na strani ponude povećati. Istodobno bi troškovi energije i hrane mogli dulje ostati veći od očekivanih. Daljnje pogoršanje globalnih gospodarskih izgleda moglo bi dodatno nepovoljno utjecati na inozemnu potražnju europodručja.

Rizici za inflacijske izglede prije svega su pozitivni. Kao i kada je riječ o rastu, daljnji poremećaji opskrbe energijom glavni su rizik u kratkoročnom razdoblju. U srednjoročnom razdoblju inflacija bi mogla biti viša od očekivane zbog dugotrajnog pogoršanja proizvodnih kapaciteta gospodarstva europodručja, daljnjeg rasta cijena energije i hrane, inflacijskih očekivanja koja premašuju našu ciljnu razinu i rasta plaća većeg od predviđenoga. No ako se troškovi energije smanje ili potražnja u srednjoročnom razdoblju oslabi, to će smanjiti pritiske na cijene.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope porasle su u očekivanju daljnje normalizacije monetarne politike kao odgovora na inflacijske izglede. Krediti poduzećima posljednjih su mjeseci poskupjeli a kamatne stope banaka na kredite kućanstvima na najvišim su razinama u posljednjih više od pet godina. Kada je riječ o obujmu kredita, bankovno kreditiranje poduzeća i dalje je snažno, što je među ostalim posljedica potrebe financiranja velikih troškova proizvodnje i stvaranja zaliha. Kretanja hipotekarnih kredita kućanstvima umjerenija su zbog sve oštrijih standarda odobravanja kredita, sve većih troškova zaduživanja i sve manjeg pouzdanja potrošača.

Zaključak

Ukratko, danas smo povećali tri ključne kamatne stope ESB‑a za 75 baznih bodova i očekujemo da ćemo ih nastaviti povećavati zato što je inflacija i dalje pretjerano visoka i vjerojatno će dulje razdoblje ostati viša od naše ciljne razine. Tim velikim korakom pospješuje se prijelaz s vrlo akomodativne razine ključnih kamatnih stopa na razine kojima će se potaknuti što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj.

Odluke o ključnim kamatnim stopama i dalje ćemo donositi na osnovi podataka i na svakom sastanku. Spremni smo prilagoditi sve svoje instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na ciljnu razinu u srednjoročnom razdoblju.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.